Hinduizam

View previous topic View next topic Go down

Hinduizam

Post by Scarlett O'hara on Sun 31 May 2009 - 15:32

Hinduizam je drevna azijska religija čiji početci sežu iz razdoblja od 16. do 15. stoljeća prije Hrista, koja je započela svoj razvoj u Indiji, gdje je i danas glavna religija. Indijci, međutim, radije govore o vječnom učenju i zakonu (sanātana dharma), jer je naglasak na načinu života više nego na načinu mišljenja.
Persijska riječ Hindu dolazi od sanskrtske riječi sindhu (što znači »indijska rijeka«, rijeka Ind) te su već u 5. stoljeću Persijanci riječju Hindus imenovali stanovnike indijskog potkontinenta. Rgveda spominje zemlju Indoarijaca kao Sapta Sindhu (zemlja sedam rijeka u sjeverozapadnom dijelu južne Azije, jedna od njih je Ind). To odgovara Hapta Həndu u Avesti, svetom spisu zoroastrizma.

Hinduizam je jedna od najvažnijih svjetskih religija,
ne samo zbog procijenjenih 700 milijuna sljedbenika nego i zbog
izrazitog utjecaja na mnoge druge svjetske religije za vrijeme dugog,
neprekinutog razvoja od oko 3500 godina.
Hinduizam je rasprostranjen na prostorima jugoistočne Azije, istočne i južne Afrike, Europe (Ujedinjeno Kraljevstvo), Amerike i pacifičkih područja sve do otočja Fidži. Kroz povijest indijski swami i gurui imali su mnogo sljedbenika, a Hare Krišna skupine danas nalazimo u Europi i u Americi.
Hinduizam nema ni osnivača ni proroka. Nema određenu crkvenu ili institucionalnu strukturu, ni strogo određen credo. Hinduizam je čvrsto isprepleten s predajom o zemlji Indiji, njezinim društvenim sustavom i poviješću.
Neki smatraju da je hinduizam »savez kultova i običaja, kolaž ideja i
duhovnih težnji«. Moglo bi se postaviti pitanje radi li se o jednoj
vjeri ili više vjera, jer hinduizam obuhvaća mnogo različitih
vjerovanja i tumačenja:

  • većina hindusa vjeruje u Boga na ovaj ili onaj način; pojedini hindus može štovati jednog boga, nekoliko njih ili nijednog
  • neki hindusi vjeruju da poštovanje svih živih bića zahtijeva da budu vegetarijanci; drugi će žrtvovati životinje za vrijeme hramskih svečanosti
  • neki obožavaju Šivu, neki Višnu ili njegove inkarnacije; drugi pak štuju božice stanovnici jednog sela nemaju isto središte vjere, koje će ujediniti seljake i na drugom mjestu

Ipak, za hinduizam je karakteristična vjera u nizove utjelovljenja, seobe duša ili reinkarnacije i u tome je značajna razlika pored svih velikih bliskoistočnih jednobožačkih religija koje čovjekov život vide kao jednokratan, premda na neki način vječan, događaj u kojem je naglasak na moralnim odlukama u skladu s Božjim zapovijedima te na njihovoj konačnoj prosudbi nakon smrti. Hindus misli o toku života kroz mnoge egzistencije. To se skriva iza pojma samsara, koji označava tijek života od rođenja do smrti, zatim do ponovnog rođenja – životni ciklus.
Povezan s pojmom samsare jest i pojam karme. Karma
doslovno znači »djelo« ili »djelatnost«, a zapravo označava zasluge,
krivnje te posljedice čovjekovih djelovanja u jednom životu. U kojem će
se sljedećem utjelovljenju duša naći ovisi o njenoj karmi. Hindusi
vjeruju da se karma prikuplja i raste, te prenosi kroz mnoga
utjelovljenja. Neki smatraju da se posljedice ranijih djela ipak daju
popraviti pokajanjima i obredima, »odrađivanjem« kroz nagrade i kazne,
te da se na kraju može postići mokša ili »oslobođenje« od
cijelog lanca samsare i to kroz odustajanje i odbacivanje od svjetovnih
žudnji i želja, oslobađanje od neprekidnog kotača ponovnog rađanja.
Za sve hinduse sveta je i rijeka Ganges, koja ne napaja samo njihovu zemlju, voda je simbol
beskonačnog života. Stotine tisuća vjernika obredno se kupaju svakog
dana na njezinim obalama. Najznačajnije takvo središte jest grad Benares
na Gangesu, koji je ujedno i najsvetiji indijski grad – za hindusa
mjesto na kojem želi umrijeti. Poslije spaljivanja pepeo raspu po vodi
svete rijeke i »život se nastavlja«.
Porijeklo


Najstariji dokazi malenih elemenata hinduizma datiraju se u doba neolitika u rani harappanski period (oko 5500. do 2600. prije Krista).
Najstarija vjerovanja i rituali potječu iz pretklasične ere (1500. do 500. prije Krista) te se nazivaju vedskom religijom. Najstariji hinduistički tekst jest Rgveda (1700. do 1100. prije Krista, prema lingvističkim i filološkim dokazima).

Vedsko razdoblje


Moderni je hinduizam nastao iz Veda. Najstarija Rgveda u središtu ima štovanje božanstava kao što su Indra, Varuna i Agni te Soma ritual.
Negdje između 1500. i 1200. godine prije Krista (nekako u vrijeme kad je Mojsije poveo Izraelce iz Egipta) divlja arijska plemena na bojnim su kolima zauzela Indiju, dolazeći sa sjeverozapada. Naselili su se u područje današnjeg Panđaba, donijevši svoj jezik
i tradiciju, te su tako arijska plemena uvelike utjecala na kulturu i
drevne religije starosjedilaca, matrijarhalnog društva utemeljenog već
u trećem tisućljeću prije Krista.
Prije nadiranja arijskih plemena glavna karakteristika religije doline Inda bio je kult plodnosti. Mnoge su životinje smatrali svetima (govedo, kozu, zmiju, krokodila),
a klanjali su se jednom glavnom božanstvu. Religija arijskih došljaka
potisnula je, ali i djelomično asimilirala staroindijsku. Poput Grka, arijska su plemena prinosila žrtve bogovima
koji su predstavljali personificirane prirodne sile, dok je stara
religija doline Inda uključivala yogu, odricanje i obrede pročišćenja.
U to doba se razvija i indijski jezik, što se danas zove sanskrtom.
Taj period ranog hinduizma naziva se još i vedskom religijom. Vede (vid znači »znati«), religijski tekstovi nastali oko 800. godine prije Krista
predstavljaju glavni izvor poznavanja prvotne vjere. Najmoćniji izraz
te rane religije jest obred, pomno razrađeni ritual kod kojega glavnu
riječ vodi svećenik, brahman. Hijerarhija koja je nastala vršenjem obrednih radnji vjerojatno je prvi zametak kasnijeg društva podijeljenog na kaste.

_________________

Scarlett O'hara
Admin
Admin

Ja ću imati tebe i ti ćeš imati mene odavde pa do vječnosti, zauvijek, bez početka i bez kraja.
Broj poruka : 8922
Godina : 24
Location : tamo gdje je sve po mom....

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Scarlett O'hara on Sun 31 May 2009 - 15:37

Vede
Svete staroindijske knjige stoljećima su prenošene usmenom predajom, te su konačno redigirane koncem 6. stoljeća prije Krista. Vede u užem smislu sadržavaju četiri zbirke stihova (samhita) i proze obrednog, mitološkog i magičnog karaktera:

  • Rgveda
  • Samaveda
  • Jadžurveda
  • Athervaveda.

Najstarija je Rgveda napisana drevnim oblikom sanskrta s područja sjeverozapadne Indije.
Napisana je vjerojatno u razdoblju između 1300. i 1000. prije Krista te
sadrži 1028 himni s više od deset tisuća strofa. Himne su obično
upućene jednom bogu, ali se i drugi različiti bogovi u njima pojavljuju. Najpopularniji je bog Indra, koji je prikazan kao ratnik koji pobjeđuje sile zla i stvara svijet, dok je Varna glavni bog koji upravlja ceremonijalnim obredima i zakonom. Dharma (kozmički red) pod njegovim je nadzorom i on osigurava da ne bude prijestupa, kako kozmičkih, tako ni ljudskih.
Prvotnim zbirkama poslije su dodane Brahmane, opsežni komentari i obredni propisi. Posljednji dio Veda jest Upanišad (»Tajna nauka«), zvana i Vedanta, prozna zbirka filozofskog i teološkog karaktera.
Vede imaju izvanredno povijesno i filozofsko značenje, a dijelovi literarnog karaktera, iako malobrojni, ističu se velikom izražajnom snagom i dubinom. Himne Rgvede imaju važnost i kao najstariji uzorci indoeuropskog stiha, ali u njima nalazimo i prve tragove filozofske refleksije. Tako u njima postoji i najraniji izraz o bitku i nebitku, o zakonitosti svemirskog zbivanja i ograničenom dosegu ljudske spoznaje.

Epovi i legende [uredi]


Razdoblje od 300. godine prije Krista do 300. godine poslije Krista bilo je odlučno za pojavu onog što nazivamo klasičnim hinduizmom. Pisane su sutre. One su uglavnom bile zbirke aforizama koje su nastojale istaknuti učenje Veda i Upanišada. Božanstva iz Veda zamijenjena su starijim bogovima ili su poistovjećena s njima. Rudra - moćni bog u vedskim himnama bio je tada poistovjećen sa Šivom, »bogom
koji pleše«, čiji su kipovi pronađeni prilikom iskopavanja u dolini
Inda. Zatim je uslijedilo razdoblje u kojem su zapisivane priče iz
prošlosti.
Ono što je kružilo u obliku lokalnih legendi smatralo se najboljim izrazom indijskog pogleda na svijet. Epovi su ukazivali na trajnu borbu dobra i zla, kozmosa i kaosa u čovjekovim poslovima. Sva djela ukazivala su na potrebu da se otkrije smisao i svrha čak i u razdoblju nereda.
Epske pjesme Ramayana i Mahabharata spjevane su od 400. pr. Kr. do 200. poslije Krista, ali su se usmeno prenosile stotinama godina prije. Kasnije purane govore o bogovima i demonima. Ramayana


Ramayana je ep koji je nastao između 4. stoljeća prije Krista i 2. stoljeća poslije Krista sastoji se od 38 000 stihova. To je mit o spletki kojom je Rama, božanski junak i kralj, uklonjen s prijestolja, a njegova vjerna žena Sita oteta na Šri Lanku. Rama je utjelovljenje pravednosti i smatraju ga jednim od deset avatara (utjelovljenja) boga Višne. Pojavilo se mišljenje da bogovi u svakom razdoblju šalju jednog avatara.
U pučkom hinduizmu priča o Rami
ne sluša se samo od ranog djetinjstva, već postaje i osnova
svakodnevnog života. Ramu se zaziva na početku svakog pothvata i
zahvaljuje mu se poslije uspješno obavljenog posla. Njegova junačka
djela postala su primjer za ugledanje i poticaj za ispravno ponašanje.
Njegovo ime
služi za utjehu ostarjelima i pjevati će ga okupljeni žalobnici, dok se
tijelo mrtvog čovjeka odnosi na spaljivanje. Ramina žena Sita postala je primjer vjerne žene, te su je veličali zbog njezinih vrlina ljubavi i odanosti.Mahabharata

Mahabharata je ep koji je nastao između 4. stoljeća prije Krista i 4. stoljeća poslije Krista. Najopsežnije je djelo svjetske književnosti sa više od 200 tisuća stihova u 18 knjiga. Govori o ratu između braće Pandava i Kaurava.
Bhagavadgita (»Pjesma uzvišenog«), nazivana često i samo Gita, najvažniji je i književno najvredniji od moralno–filozofskih spisa u Mahabharati, a u Indiji
je danas najpopularniji dio cijelog epa. Etičke dileme duha, koje u
umjetnički oblikovanom dijalogu postupno zaoštravaju, smatraju se
najvjernijom ilustracijom indijske misli te se često Gita naziva Biblijom »hinduizma« zbog
svoje pučke privlačnosti te se ističe da je spas svima dostupan: klasne
razlike nisu prepreka već način da se osigura spas. Mahadžanapadi


Za vrijeme željeznog doba u Indiji nekoliko se mislilačkih škola osnovalo i razvijalo u hinduističkoj filozofiji. Tri su ključna događaja uzrokovala nastanak nove epohe hinduističkih mislilaca: upanišadsko duhovno podizanje, dolazak Mahavire, osnivača džainizma te Bude, osnivača budizma. Oni su naučavali da pojedinac ne mora prihvatiti autoritet Veda ili kastinski sustav da bi postigao mokšu ili nirvanu. Buda je otišao korak dalje i tvrdio da postojanje duše ili Boga nije potrebno. U to su doba mnogi hindusi postali budisti ili đianisti.U 7. stoljeću prije Krista vlast svećenika u društvu bila je u sjevernoj Indiji općenito prihvaćena. No u to doba razvoja unutar hinduizma javljaju se pokreti džainizam i budizam, ali i pokret nazvan Upanišade.
Džainizam i budizam religije su koje su nastale na temeljima hinduizma. Mahavira, ličnost u pozadini džainizma i Buda,
osnivač budizma, pripadali su malim gradovima - državama unutar
arijskih plemenskih zajednica. Nastaju kao reformacijski pokreti
tadašnjeg još nerazvijenog hinduizma, no ipak u konačnici se formiraju
kao odvojene religije iako imaju velike sličnosti i zajedničke
elemente. Tako u džainizmu postoji tzv. »pet temeljnih vrlina«:
nenasilje, govorenje istine, poštovanje, čednost i nevezanost za
svjetovne stvari.
Buda, pravim imenom Siddhartha Gautama, odbijao je hinduističke kultove žrtvovanja i sustav kasti te je poučavao o novom načinu oslobođenja i spasenja, koje je opisao kao »ugasnuće« ili nirvana.
Smatrao je da je čovjekov osjećaj žudnje odnosno želje, uzrok njegove
strepnje i patnje. Odbacivanjem želje postiže se oslobođenje i dostiže
se nirvana. Budino učenje brzo se širilo prema jugu Indije i otuda na Šri Lanku i u Burmu.
Iako su džainističke i budističke ideje imale velik utjecaj na
razvoj hinduizma, kasniji hinduistički učitelji smatrali su ih
nepravovjernima. Nasuprot tome, postojao je drugi oblik polutajnog
učenja koje se širilo preko učitelja na učenika unutar vedske baštine te je oblikovalo budući hinduizam. To učenje postalo je poznato kao Upanišade.
Ti se učitelji nisu bavili molitvama bogovima ili obrednim žrtvovanjem.
Pokušavali su dokučiti osnove svemira, stvarnosti (brahmana) koja
prethodi svakom postojanju, istraživali su prirodu ljudske svijesti.
Kao i džainisti, i budisti su težili prevladavanju temeljnih osjećaja
tjeskobe i frustriranosti koji obilježavaju ljudski život.
Upanišade su zapravo svećenički priručnici, teorijske rasprave koje parabolama obznanjuju svoje viđenje stvarnosti, filozofske spekulacije koje su se očitovale u panteističkom učenju o brahmanu, neutralnoj duši svijeta koja prožima sve stvari, ali u pojedinom se biću javlja kao atman,
individualna svijest o samom sebi. Smatrano je da je put do spasa
zapravo put do znanja i duhovnog uvida, odnosno da se spasenje
individualne duše ne postiže obrednim prinošenjem žrtve, nego filozofsko–mističnim poniranjem u tajne bića i sjedinjenje s bogom.
Međutim njihova učenja su bila suviše apstraktna i nepristupačna
običnom puku pa su stoga ostala dostupna samo veoma malom krugu
vjernika.
Islam i Bhakti



U posljednjih dvanaest stoljeća muslimanska je vojska često prodirala u Indiju i zaposjedala njezin sjeverni dio. Utjecaj budizma smanjivao se, a mnogi su se hindusi preobratili na islam. Neki su islamski vladari poput Aurangzeba uništavali hinduističke hramove te progonili nemuslimane, dok su drugi, poput Akbara, bili tolerantniji.
Hinduizam je prošao kroz mnoge promjene zbog učenja istaknutih učitelja poput Ramanuje, Madhve ili Čaitanje. Sljedbenici Bakhti (= »predanost«) odmaknuli su se od apstraktnog pojma Brahmana koji je filozof Adi Šankara učvrstio nekoliko stoljeća ranije, prema avatarima poput Krišne ili Rame.

Izvor: Wikipedija

_________________

Scarlett O'hara
Admin
Admin

Ja ću imati tebe i ti ćeš imati mene odavde pa do vječnosti, zauvijek, bez početka i bez kraja.
Broj poruka : 8922
Godina : 24
Location : tamo gdje je sve po mom....

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Scarlett O'hara on Sun 31 May 2009 - 15:55

Brahma


Bog Brahma
ima ulogu stvoritelja, no unatoč toj važnoj ulozi ostaje potpuno
apstraktan. Gospodar je svih stvorenja, no ipak on je iznad i onkraj
štovanja i vjerojatno mu nije posvećen nijedan hram.
Brahmu često prikazuju kao boga s četiri lica, kako obuhvaća četiri strane svijeta, i s četiri ruke u kojima drži četiri Vede. Katkad je prikazan kako jaše na labudu; katkad sjedi na lopoču,
što je simbol činjenice da dolazi od sebe i da nije stvoren. Njegova je
dužnost dovest mnoštvo u život na mjesto prvotnog jedinstva. Višnu


Bog Višnu štuje se kao veliki održavatelj, smatra se da upravlja ljudskom sudbinom. Često ga se prikazuje simbolički: on može spavati na oceanu, koji predstavlja kaos, može biti na čelu nebeskog dvora, kao simbol Sunca, može biti izdignut na nebeskom orlu. Kult boga Višne veoma je omiljen. On je ujedno simbol božanske ljubavi, te se približava čovječanstvu u deset svojih inkarnacija ili avatara, od kojih je nekoliko i životinja, a najpopularniji su Rama i Kršna:

  • Matsja - riba
  • Kurma - kornjača
  • Varaha - vepar
  • Na-rasimha - čovjek-lav
  • Vamana - patuljak
  • Parašu Rama
  • Rama
  • Kršna
  • Buda
  • Kalki


Lakšmi



Jedna od najpoznatijih jest Lakšmi, božica bogatstva, svjetla, mudrosti, lotosa i sreće, a također i ljepote, hrabrosti i plodnosti. Smatra se Majkom Svemira. Njezina je inkarnacija Sita, Ramina žena te je tako Višnuova ljubav. Šiva


Šiva je božanstvo u kojem se sve suprotnosti susreću i razrješuju u osnovno jedinstvo. Simbol Šive jest falus ili lingam te predstavlja mušku ulogu u plodnosti i rađanju, a u većini hramova posvećenih Šivi nalazi se kip bika, simbola muškosti.
Šiva je razaratelj života, ali i njegov ponovni stvaratelj; grozan,
ali i oličenje blagosti. U njemu postoji spolno razlikovanje, ali je i
simbol jedinstva koje nadilazi svaku podjelu. On je izvor i dobra i zla.
U umjetničkom prikazivanju od davnina često se prikazuje kao kralj
plesača, što je zapravo simbol utjelovljenja kozmičke energije. Ples govori o ritmu u srcu sveg postojećeg – bilo u svemiru ili u pojedinačnoj svijesti, volji ili osjećajima, gdje su znanje i privid (maya) u sukobu. Prikazuje se s mnogo ruku: jedan par izražava ravnotežu između života i smrti, dok drugi upućuje na sukob između dobra i zla.

_________________

Scarlett O'hara
Admin
Admin

Ja ću imati tebe i ti ćeš imati mene odavde pa do vječnosti, zauvijek, bez početka i bez kraja.
Broj poruka : 8922
Godina : 24
Location : tamo gdje je sve po mom....

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Scarlett O'hara on Sun 31 May 2009 - 15:59

VJEROVANJA I OBREDI


Kaste


Prema vjerovanju, iz Brahminih
usta nastali su brahmani, iz ruku vladari, iz bedra zemljoposjednici,
trgovci i bankari, a iz stopala radnici, zanatlije i kmetovi.
Poslije se od te četiri klasne skupine izrodila ideja da je neka
hijerarhijska struktura društva dio božanske težnje za prirodnim redom.
Klase (varna, što znači (»boja«) poslije su se raširile u mnogo
skupina određenih rođenjem koje su razlikovale porodice više prema
poslu koji su obavljale u zajednici. Smatralo se da jedino brahmani
mogu dovesti pojedinca u dodir s kozmičkim silama i jamčiti trajanje
života. Tako je svećenička klasa dobila svoj ključan položaj u društvu.
Iako je u najnovije vrijeme neke aspekte sistema kasta indijska
vlada stavila izvan zakona, sustav i dalje postoji kao integralni dio
indijskog društva. Pitanje braka
i uzimanja povezana su s klasnim podjelama. Razvila se ideja da su prve
tri klase odvojene od četvrte time što su oni »dvaput
rođeni« ili »posvećeni«. No vrlo je vjerojatno da su ljudi četvrte
kaste bili prvi prezreni od arijskih osvajača i smatrani pripadnicima
inferiorne varne jer su za razliku od njih bili tamnoputi.
Svećenička prevlast nad društvom nije prihvaćena bez pogovora,
pogotovo od vladajuće klase. Kroz povijest razvijali su se mnogi
pokreti koji su se zalagali za promjene takvog društvenog uređenja, s
manje ili više uspjeha u svojim težnjama.

Hinduistička etika


U klasičnom hinduizmu djelovanje (karma) i dužnosti (dharma) glavni su pojmovi.
Karma će nagomilavanjem dobrih i loših djela utjecati na čovjekovu
sudbinu, ali ne postoji jedan način da se postigne dobra karma. Rano u
vedskom periodu postojala je ideja o općem moralnom zakonu (rita) kojeg
su čuvali bogovi Mitra i Varuna. Molitva i žrtva bile su potrebne da se održi pravilan odnos među božanstavima i čovjekom, a grijeh je mogao biti moralni ili obredni.
Moralni zakon izražavao je osnovu društvenog poretka koji je bio pod
kontrolom priručnika svećenika i zajamčen od vladara, no moralni zakoni
i djelovanja bili su usko povezani uz klasnu podjelu društva, tako dharma
nikad nije postala apsolutna vrijednost za sve pripadnike indijskog
društva. Veliku su ulogu pri određivanju moralnih vrijednosti odigrali
staroindijski epovi koji naglašavaju neke osnovne etičke vrline -
dužnosti djeteta prema roditeljima, ljubav i naklonost koju roditelji moraju pružiti djeci, uzajamno poštivanje u braku, ljubav i sklad kao ideal.
Težnja za bogatstvom i sredstvima za život, uživanje u veselju ili
ritualne pobožnosti bili su relativni za one koje žive u svijetu
etičkih nastojanja. Jedina apsolutna etika bila je povezana s
oslobođenjem pojedinca od ciklusa ponovnog rađanja. »Traganje za
blaženstvom« zapravo znači poštovanje osnova moralnosti – sanātana dharme: uzdržavanje od ubijanja, krađe, spolne nečistoće, laži ili uporabe opojnih sredstva.
Ako se ne pridržava tih »zabrana«, pojedinac ne može steći osnovnu čistoću koja je potrebna da se dođe na put prema mokši, na put ka oslobođenju, koji se još naziva đnanamarga. U novije vrijeme više se naglašava napredak nego ciklusi vremena, te će današnji Hindus govoriti o općem dobru kao cilju koji treba postići.Za hindusa je mokša veliki cilj. Ta želja za oslobađanjem nije politička, nego duhovna, a po filozofskom (upanišadskom) učenju, mokša se ističe kao oslobađanje od tereta neznanja jer je neznanje to što sputava čovjeka u vječnom krugu rođenje – smrt – ponovno rođenje, koje izražava samsara.
Oslobođenje će se postići onda kada »znanje zamijeni neznanje – kad se
stvarnost ispravno shvati, a prolaznost i privid odbaci«. Vjerovalo se
da će se kontrolom disanja dopustiti »sebe« da napusti tijelo i krene putem znanja (đnanamargom – ili putem prema mokši). Vjerovalo se da se kontrolom disanja uspijeva postići efekt zatvaranja arterija srca prema čelu, te na taj način »duh kreće do svog doma u srcu«.

Joga



Za hindusa posebno se znanje stiče meditacijom praćenom disciplinom joge (yoga) i ponavljanjem misteriozne mantre »Om«. Joga
kao znanost, kao razvijena i ustaljena praksa sa svim svojim
metodološkim obilježjima, ima više od 6 000 godina žive predaje, koju
možda ne poznaje ni jedna druga znanost. Izvorno pripada jednoj od šest
klasičnih hinduističkih filozofija – odnosno načina duhovnosti. Joga
sadrži osmerostruku metodu savladavanja: yama (apstinencija, govorenje istine, uzdržavanje od ubojstva, jačanje kreposti, samokontrola), niyama (pridržavanje pravila, vršenje pobožnosti), asana (položaji tijela), pranayama (vježbe i regulacija disanja), pratyahara (nadozor tj. obuzdavanje osjetila), dhyana (meditacija), dharana (kontemplacija) i samadhi (oslobađanje, prosvjetljenje).
Moderna joga stekla je značajna priznanja i kao izvor izvrsnog zdravlja te je kao takva prihvaćena od zapadnih stručnjaka i Svjetske zdravstvene organizacije. No ipak, osim u Indiji, još se samo u nekim privatnim klinikama u SAD-u, Velikoj Britaniji, Japanu i Izraelu, yoga i ayurveda (indijska tradicionalna medicina) sustavno primjenjuju.
Terapijska joga sastoji se od više stotina tjelesnih vježbi stavova
i tehnika disanja. Ako se nauči i redovito prakticira tehnika joge,
ubrzo se uočavaju brze pozitivne promjene zdravstvenog stanja i izlazak
iz fizičke i psihičke inertnosti.
Brojna zdravstvena istraživanja dokazala su kako se sustavnim
provođenjem terapijske joge postižu bolji rezultati ozdravljenja, u
odnosu na konvencionalnu medicinu, kod niza bolesti: karcinoma, side, metaboličkih i endokrinih oboljenja, bolesti živčanog sustava, migrene, astme, nesanice, bolesti kralježnice i zglobova, visokog i niskog tlaka…

Bhakti


Jogini su težili potiskivanju želje, ljubavi i općenito osjećaja. Odogovor i reakcija na krutost i strogost joge bila je bhakti - odanost jednom određenom bogu koja je postala jak element u pučkoj religiji. Za razliku od ideje vjerničkog, intelektualnog i racionalnog elementa kod joge, bhakti ističe zanos i oduševljenje odnosa ljubavi, te tako mnogo uspješnije zadovoljava emocionalne potrebe vjernika.
Između 7. i 10. stoljeća mnogo je tamilskih pisaca (tamilski jezik jedan je od četiri dravidska jezika na jugu Indije) izražavalo svoje vjerske osjećaje i iskustvo s velikom toplinom i vjerskim žarom. Jedan tamilski pisac piše:
<blockquote>
»Bhakti je uzburkan osjećaj, koji guši govor, čini da suze
teku, a kosa se diže od ugodnog uzbuđenja i često dovodi do histeričnog
smijeha i plača, do iznenadnih napada nesvjestice i dugih nesvjesnih transeva«
</blockquote>
U 11. stoljeću veliki tumač Ramanuđa uvodi pojam bhakti u klasičnu, razvijenu hinduističku tradiciju. Za njega je to više oblik intelektualne meditacije
praćene ljubavlju, ali bez oduševljenja i zanosa koji i dalje postoje
na pučkoj razini. Kao odraz odanosti prema određenom bogu, specifično
prema Kršni ili bogu Višni, pripadnici višnuitske sekte crtaju crvene ili bijele uspravne linije na čelu ili crne, crvene ili bijele točke između obrva.
Osim ritualnih radnji i svečanosti, postoje i himne
veličanja koje se pjevaju i kipovi kojima se vjernici trebaju diviti i
obožavati, ali to za hinduizam nije »idolopoklonstvo«. Idol u tim
trenucima štovanja postaje žarište kroz koje se štuje bog, koji ni u kakvu obliku ne može biti prikazan.

HINDUISTICKI PRAZNICI


  • Divali, novogodišnja svetkovina svjetla
  • Holi, proljetna svetkovina
  • Janmaštmani, Kršnin rođendan
  • Šiva Ratri, glavna svetkovina Šive

_________________

Scarlett O'hara
Admin
Admin

Ja ću imati tebe i ti ćeš imati mene odavde pa do vječnosti, zauvijek, bez početka i bez kraja.
Broj poruka : 8922
Godina : 24
Location : tamo gdje je sve po mom....

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Jackie on Sun 31 May 2009 - 17:18

oni bash weruju u reinkarnaciju i karmu.ja owu weru poshtujem najwishe od swih

Jackie
Powerful Girl
Powerful Girl

Broj poruka : 3046
Godina : 105
Location : chilipeppers land

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Scarlett O'hara on Sun 31 May 2009 - 17:41

meni je bas zanimljiva...znam da smo iz istorije ucili o Ramajani i Mahabharati...volia bih da idem na caosve joge...

_________________

Scarlett O'hara
Admin
Admin

Ja ću imati tebe i ti ćeš imati mene odavde pa do vječnosti, zauvijek, bez početka i bez kraja.
Broj poruka : 8922
Godina : 24
Location : tamo gdje je sve po mom....

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Jackie on Sun 31 May 2009 - 20:46

*Little princess* wrote:meni je bas zanimljiva...znam da smo iz istorije ucili o Ramajani i Mahabharati...volia bih da idem na caosve joge...
aha,a postoje josh prawci lamaizam i djainizam,tako neshto :D i taj zadnji zahtewa strogi asketizam.njega je propowedao mahatma gandi i zato me sada ne chudi shto je onako izgledao,ko kostur...
e l.princess,joga je odlichna,moja mama je pre predawala ;) ja je wolim zato shto ti se od tih wezbi zategne telo samo tako xD

Jackie
Powerful Girl
Powerful Girl

Broj poruka : 3046
Godina : 105
Location : chilipeppers land

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Scarlett O'hara on Sun 31 May 2009 - 20:49

pa da ali gdje ja u ovom mom gradu mogu na jogu ici pih nigdje?nema toga ovdje, mada znam ono kao mozes i sam da to radis ali ipak nije to to...

_________________

Scarlett O'hara
Admin
Admin

Ja ću imati tebe i ti ćeš imati mene odavde pa do vječnosti, zauvijek, bez početka i bez kraja.
Broj poruka : 8922
Godina : 24
Location : tamo gdje je sve po mom....

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Jackie on Sun 31 May 2009 - 20:57

ne znam gde ziwish ali sigurno ima tamo bar jedan kurs joge....a imaju i da se kupe neke knjige u kojima je objashnjeno kako da se rade wezbe,nije to nishta komplikowano

Jackie
Powerful Girl
Powerful Girl

Broj poruka : 3046
Godina : 105
Location : chilipeppers land

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Scarlett O'hara on Sun 31 May 2009 - 20:59

ma nema bona da ima isla bi sigurno....pa jedino sa tim knjigama inace nista...

_________________

Scarlett O'hara
Admin
Admin

Ja ću imati tebe i ti ćeš imati mene odavde pa do vječnosti, zauvijek, bez početka i bez kraja.
Broj poruka : 8922
Godina : 24
Location : tamo gdje je sve po mom....

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Aurora on Mon 1 Jun 2009 - 13:58

Nisam imala volju da citam sve do kraja ali mi ova vera deluje nekako "najbolje" ili "najcistije" ... ne znam kako da se izrazim

_________________

Aurora
Admin
Admin

Broj poruka : 20870
Godina : 21
Location : Tamo-'vamo

http://pinkiegirlsmp3.blogspot.com/

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Aneta Netty on Mon 1 Jun 2009 - 14:44

meni je ovo bas zanimljivo mada nisam sve procitala

Aneta Netty
Cherry Babe
Cherry Babe

Broj poruka : 2432
Godina : 20
Location : u svetu ljubavi i mashte

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Wendy on Tue 3 Aug 2010 - 11:26

Ni ja nisam sve procitala,mrzelo me... A za ovu veru ne znam ni sama sta da mislim... Po nekim stvarima mi je slicna nekim drugim verama... Ne cini mi se da se bas toliko razlikuje...

Wendy
Dangerous Lady
Dangerous Lady

Broj poruka : 9157
Godina : 22
Location : Wien. :D

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by *~tamarchelo~* on Thu 9 Aug 2012 - 22:15

Nisam pročitala sve jer je predugačko. :O Pa, to izgleda kao skup svih vjera, jer se ide iz krajnosti u krajnost, iz monoteizma u politeizam, od vegeterijanca do svaštojeda... Dakle, ništa nije striktno... Sviđa mi se indijska kultura i posvećenost Bogu, zanimljive priče ali ništa više. Ne čini mi se kao nešto posebno. :)

*~tamarchelo~*
Sweet Girl
Sweet Girl

Broj poruka : 336
Godina : 19
Location : Crna Gora

Back to top Go down

Re: Hinduizam

Post by Sponsored content Today at 23:01


Sponsored content


Back to top Go down

View previous topic View next topic Back to top


 
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum